Godina 1990. ostat će zapamćena po prvim višestranačkim, demokratskim i tajnim izborima na ovim našim prostorima nakon dugogodišnje komunističke jednopartijske vladavine.

   U svibnju je kostituiran prvi višestranački  Sabor, a već nekoliko mjeseci kasnije počinju neredi i pobune u Kninu i početak tzv. "balvan revolucije". 22. prosinca u Hrvatskom Saboru proglašen je prvi, demokratski Ustav Republike Hrvatske. Istog dana u Kninu pobunjenici proglašavaju tzv. Srpsku Autonomnu Oblast Krajinu.

   Ožujka mjeseca 1991. godine na Plitvicama, prilikom uspostavljanja reda, hrvatski policajac Josip Jović ubijen je od četničkih terorista, dok su četvorica policajaca teško ranjena.

   5. travnja 1991. ustrojavaju se postrojbe Narodne zaštite na dobrovoljnom načelu, bez obzira na stranačku i nacionalnu pripadnost sa ciljem obrane legitimne vlasti, naroda i države od velikosrpske agresije, najprije u Zagrebu a potom i u cijeloj slobodnoj Hrvatskoj.

   Odredi Narodne zaštite osiguravaju sve značajne komunalne i zdravstvene objekte, skladišta hrane, prometnice, skladišta strateških sirovina itd.

   Narodna zaštita ustrojava vlastitu službu motrenja i obavješćivanja, organizira samostalnu neprekidnu radiovezu, obavlja neprekidne noćne ophodnje, osposobljava postrojbe kako bi što učinkovitije obavljale svoju dužnost itd.

   Svojim odgovornim radom, terenskom nazočnošću i aktivnošću, Narodna zaštita 23. travnja 1991. omogućuje mirno i sigurno ustrojavanje Zbora narodne garde.

   Počeci su to teškog i bestijalnog razaranja Hrvatske: počevši od masakriranja u Borovu Selu gdje četnici mučki ubijaju i masakriraju 12 policajaca, a 21 ranjavaju.

   19. svibnja 1991. godine u Hrvatskoj se provodi Referendum, na kojem se 94% glasača izjasnilo za suverenu i samostalnu Državu Hrvatsku.

   Srpski terorizam potpomognut Jugoslavenskom narodnom armijom (JNA) bjesni našom Domovinom od Topuskog, Tenje, Vukovara, Gline, Sarvaša, Erduta i Vinkovaca do Kostajnice, Kozibroda, Ćelija, Dalja, Erduta, Aljmaša, Kijeva. Jugoslavenska armija (JA) razara Petrinju, raketira Vukovar, Gospić, Lovinac, Osijek... okupira Baranju...

   13. rujna - Odluka Hrvatskog državnog vodstva o blokadi vojarni JNA u Hrvatskoj.

   14. rujna - Oružane snage ZNG, MUP-a i Narodne zaštite počinju blokadu vojarni i zračnih luka u Republici Hrvatskoj

   Otada Narodna zaštita:

- drži u blokadi većinu vojnih objekata: vojarne, ustanove i skladišta

- sudjeluje u zauzimanju vojnih objekata u Zagrebu i Hrvatskoj uopće, a i samostalno zauzima vojne objekte od JA. Spomenut ćemo samo neke od osvojenih vojarni u Zagrebu: vojarna u Selskoj cesti, "Maršalku", vojarnu na Borongaju, u Prečkom, na Zagrebačkoj cesti te vojarne u Varaždinu, Dugom Selu, Samoboru, Gospiću, pa barutanu u Sisku itd...

- izvlači borbena sredstva i streljivo iz osvojenih vojnih objekata i skladišta

- iz osvojenih vojnih objekata prevozi oružje i streljivo na sva bojišta u Hrvatskoj

- osigurava sve značajne komunalne i zdravstvene objekte, skladišta hrane, prometnice, mostove, skladišta strateških sirovina itd.

- minira i razminirava sve značajne prometnice, učinkovito sprječava djelovanje snajperista, samostalno i u suradnji s drugima proizvodi razne vrste oružja, popisuje vojne stanove, njih preko 30.000 u Hrvatskoj

- osposobljava svoje pripadnike za uspješno korištenje oružja, mina i drugih eksplozivnih naprava

   Iz postrojbi Narodne zaštite popunjava se Zbor narodne garde i Ministarstvo unutarnjih postrojbi... 

   Ministar obrane 5. listopada 1991. godine donosi Zapovijed:

1 . Da se Zapovjedništva i Odredi Narodne zaštite stavljaju u nadležnost i subordinaciju Oružanih snaga Republike Hrvatske, Glavnog stožera, Zapovjedništva Operativnih zona i Zapovjedništva gradova.

2. Da Odredi Narodne zaštite imaju zadaću obrane i zaštite područja za koja su ustrojeni

3. Obvezuju se Zapovjedništva Operativnih zona i Zapovjedništva gradova da opskrbljuju streljivom, naoružanjem i vojnom opremom Odrede Narodne zaštite na način i po postupku utvrđenom za opskrbu Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Dragovoljni odredi Narodne zaštite bili su i ostali ponos hrvatske države, preteča stvaranja Hrvatske vojske i policije, i to u onim najtežim, presudnim trenucima.

 Velik broj pripadnika postrojbi Narodne zaštite predsjednik RH odlikovao je Spomenicom Domovinskog rata, dok su zapovjednom kadru postrojbi Narodne zaštite dodijeljeni dočasnički činovi.

Sve navedeno su dobrovoljački odredi Narodne zaštite odradili p r i j e nego je Republika Hrvatska međunarodno priznata, a što je prva učinila Sveta Stolica - Vatikan 13. siječnja 1992. godine, a dva dana kasnije i države Europske zajednice.